Avgust je! Septembar je na pragu! Ako pogledamo koliko poslova ima na pčelinjaku u septembru, videćemo da to i nisu neki veliki poslovi, ali je važno obratiti pažnju na manje propuste koji su nastali u prethodnom periodu rada. Poslednji trenutak je da to otklonimo i tako sebi i pčelama obezbedimo mir i odmor do proleća.
Kada bi krajem jula i u avgustu obezbedili pčelama dovoljno hrane, istretirali sva društva protiv varoe, mogli bi se opustiti i pomisliti kako je sve gotovo mirno sa pčelama čekajući proleće. Međutim, često nije baš tako!
NA ŠTA TREBA OBRATITI PAŽNjU NA PČELINjAKU?
Ukoliko nismo detaljno pregledali društva do kraja avgusta, septembar je vreme za to. Obzirom da je bespašni period postoji mogućnost pojave grabeži, zato je neophodno spretno i brzo uraditi uvid u stanje društva. Proceniti brojnost pčela, količinu hrane i prisustvo matice.
Zavisno od tipa košnice koji određuje veličinu i brojnost ramova treba konstatovati stanje. Ovaj pregled podrazuma pregled ramova gde bi trebala biti perga i hrana, krajnjih ramova na kojima treba konstatovati hranu, a u centralnim ramovima leglo i prisustvo matice. Pažljivo vratiti ramove zbog bezbednosti matice, jer greška koja nastane nemarnim pregledom ne može se više isparviti, a teško se može uočiti. Može se smatrati da je ovo poslednji pregled do prvog prolećnog pregleda. Ako pčelar evidentira nedostatak hrane, javlja se neophodnost hitnog dodavanja sirupa u većoj količini po mogućstvu tokom jedne ili dve prihrane. Svako odlaganje i kasnija prihrana utiču na pravilno zimovanje pčela.
Prilikom zazimljavanja tamnije ramove iz kojih je izvođene više generacija pčela, ostaviti u središtu društva gde će biti formirano klube jer pčele bolje zimuju na takvom saću. Ramove sa saćem u kojima nije izvođeno leglo izvaditi iz košnice i čuvati kao rezervno saće za narednu sezonu.
Pregled tokom koga se uoči nedovoljna količina pčela u košnici koja treba da prezimi ukuzuje na potrebu temeljnijeg pregleda košnice. Razlozi mogu biti nedostatak matice, slaba razvijenost usled nedostatka hrane, kvalitet matice ili gubitak matice u prethodnom periodu. Savet je prespojiti takvu pčelinju zajednicu sa drugom, jer nema svrhe da isto, tako slabo, ostaje do proleća na pčelinjaku. Ako ne strada od grabeži stradaće od slabe strukture zimskih pčela koje treba da obezbede prezimljavanje.
Zavisno od podnevlja u kojem pčelarimo, pčelinja društva trebaju ući u zimu sa otprilike 15-20 kg hrane, negde i koji kilogram više. Poželjno je da to bude njihova prirodna hrana-med, međutim, zbog sve lošijih pašnih prilika poslednjih godina, kako bi pčelari opstali, pribegava se malo većem oduzimanju ramova sa medom te dodavanju šećernog sirupa kao zamene.
Takođe, u ovom periodu na mnogim pčelinjacima imamo vinograde, šljivike, medljiku čije sokove pčele unose u košnicu, a koja nije pogodna kao hrana za zimovanje pčela, te je potrebna i određena količina sirupa da poboljša zimsku hranu. Prihranjivanje je potrebno završiti najkasnije do 10. septembra kako bi preradu šećernog sirupa obavile većim delom letnje pčele koje neće ući u zimu.
U teoriji i praksi mogu se čuti i pročitati razne srazmere odnosa šećera i vode za spravljanje sirupa. U mojoj praksi pokazalo se da nema problema u zimovanju kada je taj odnos 1kg šećera otopljen sa 1l vruće vode. Jutarnja prihrana može izazavati kod pčela veći unos polena i bolje iskorištenje ono malo polena kojeg ima u prirodi, tako da ima prednosti u odnosu na večernju prihranu.
Ono na šta treba posebno obratiti pažnju u ovom period jeste prisustvo varoe u društvima. U julu, a posebno tokom avgusta pravilnim tretiranjima društava sa 1-2 preparata, smatra se da je brojno stanje varoe dovedeno na minimum. Pravi je trenutak za proveru učinka. Kontrolu je poželjno raditi na nekih 15-20 % ukupnog broja košnica na pčelinjaku jer je to značajan uzorak. Kontrolu vršimo nekim preparatom po ličnom izboru koji nam može biti pouzdan pokazatelj opadanja varoe. Ukoliko u kontrolisanim društvima nema varoe ili ima do 5-6 komada na podnjači, ta društva su solidno istretirana i za njih nema problema. Sve preko toga je signal da se urade dodatni tretmani.
Podrazumeva se da pojilice i dalje treba držati na pčelinjacima, snabdevati svežom, čistom vodom, jer pčele u septembru komuniciraju sa prirodom.
Kako je smanjen posao na pčelinjaku u septembru, postoje neke radnje koje pčelar treba da obavi pre hladnijih dana. Tu pre svega mislim na poslove oko selekcije ramova sa voskom i njegovog ispravnog skladištenja za zimu. Potrebno je pregledati sve izgrađene ramove, one stare, crne, napukle, oštećene, treba izdvojiti i pretopiti. Dobre ramove čuvati i skladištiti.
Ja to radim na jednoj otvorenoj terasi koja ima zaštitu od padavina-kiše i snega, izdignem na okvir sa žicom, poređam deset nastavaka jedan na drugi i gore opet poklopim sa uokvirenim ramom sa sitnijom žicom. Time se stvara promaja koja ometa rad i razvoj voskovog moljca, a ramovi su zaštićeni od kiše, napada pčela, osica i miševa.
Obzirom da su ramovi tako izloženi spoljnoj temperaturi, sa temperaturom koja padne ispod 12 stepeni prestaje svaka aktivnost voskovog mojca, a u zimskom periodu, jači minusi i sve temperature ispod nula stepeni uništavaju moguće larve moljca u vosku koje bi u proleće pravile štetu na vosku. Na ovaj način možemo sačuvati ramove do sledeće paše kada su nam potrebni.
ŽELIM VAM SREĆNU I USPEŠNU PRIPREMU ZA ZAZIMLjAVANjE PČELA!
Vladimir Kovačević, Kikinda