Avgust je mesec koji za pčelare predstavlja kraj jedne i početak druge sezone. Sve što se dešava u ovom mesecu, često je presudna vodilja za narednu pčelarsku sezonu. Možemo reći da je avgust najsuvlji i najtopliji mesec u godini. Sve to utiče na pašne prilike.
Ako tokom avgusta bude kišnih dana, može se računati na prinos koji će maticama omogućiti isti intenzitet zaleganja, kao u prethodnom mesecu. Sve se to može pozitivno odraziti na brojčano stanje pčela koje će ući u zimovanje. Zato svaki pčelar zna da pčela koju je matica zalegla u avgustu, je zimska pčela, koja treba dočekati smenu mladih pčela u pčelinjim društvima do proleća.
Takođe, pčelar u ovom mesecu posebno treba voditi računa o stanju i zalihama meda i polena u košnicama, jer u suprotnom doći će do smanjenja aktivnosti matica i time će biti ugrožena jačina pčelinjih društava koja treba da zimuju.
Kod košnica, tipa nastavljača potrebno je ukloniti medišne nastavke uz istovremeno eliminisanje starog saća radi topljenja. Saće ostaviti u posebno određenim prostorijama i zaštititi od mogućnosti napada voskovog moljca. Saće koje se koristi samo za med, u kome se nisu izlegale mlade pčele, a čuva se na optimalnoj temperaturi, moljac neće naneti štetu. Avgust je mesec u kome je potrebno uraditi temeljan pregled i ukloniti eventualne nedostatake u društvima. Pri pregledu prvo i važno je konstatovati da je matica prisutna i da zadovoljava kriterijume za opstanak u pčelinjoj zajednici. Zdrava, vitalna, produktivna i mlada matica je osnov svakog društva.
Kompaktnost i brojno stanje legla najbolje ocenjuju kvalitet matice. Bolje je zameniti staru maticu novom, ili spojiti sa drugim društvom, eliminišući staru, nego je ostaviti i reći „neka ostane tako, pa ćemo videti naredne godine…“ Jačina kao i samo izimljavanje pčelinjih zajednica najvećim delom zavisi od stanja i kvaliteta matice. Brzina reprodukcije novih pčela direktno je povezana sa reproduktivnim sposobnostima matice.
Pčela je kao predskazanje. Ako u trećoj dekadi jula primetimo kako pčele značajno izbacuju trutove iz košnica, to nam govori da nema i neće biti paše.
Ukoliko tokom pregleda zaključimo da nema potrebne količine meda, neophodno je izvršiti prihranu. Avgust je mesec kada je to najefikasnije uraditi. Pčele će imati dovoljno vremena da prerade unetu dopunu sirupom. Prihrana nije obavezna, ona je poželjna ukoliko pčele nisu sakupile neophodan med za zimu.
Poželjno je zatvoriti pomoćna leta, jer postoji mogućnost da dođe do grabeži. Ako je prihrana alternativa za opstanak, onda je potrebno pčelama dodavati sirup u večernjim satima u hranilicama gde ne postoji mogućnost da uđu pčele iz drugih košnica. Često zbog većih vrućina u večernjim satima, pčele ostaju na poletaljci ne bi li održale temperaturni optimum u košnici. Zato i prihranu treba obaviti po zalasku sunca.
Ukoliko zaključimo da ima manje količine meda u medišnim nastavcima, a medni venci na ramovima su mali, potrebno je malim veštinama naterati pčele da prevuku taj med i formiraju „medne kape“. Jedan od načina za to je podmetanje takvih nastavaka ili polunastavaka ispod plodišta na nekoliko dana. Pčele će taj med po svojim zakonima, prevući u vrhove ramova na kojima se nalazi leglo i time obezbediti zimske zalihe meda. Podmetanjem nastavaka ili pollunastavaka ispod plodišta stimulišemo pčele da privuku taj med i formiraju značajnu mednu kapu.
Od godine do godine…Ponekad ako zamedi korov, ili ima veći unos nektara, postoji mogućnost da pčelar nakon pregleda zaključi da se javio i neki višak rama meda. Ukoliko su formirani rojevi, a nemaju zalihe, najbolje je tada taj „višak“ preneti u rojeve. Ili oduzeti i izvrcati. Na takvu odluku se opredeljuju neki pčelari, ali moram priznati da ja nisam od tih.
„Od viška glava ne boli“ – govori naš narod.
Tada će sva pčelinja društva imati dovoljno zalihe hrane i pčelar će mirno čekati zimu. Ali pamtimo i godine, kada nije bilo meda ni za opstanak pčelinjih društava. Sve trebamo pamtiti, ništa ne zaboravljati. Samo tada nas ništa neće iznenaditi. Takođe i medljika može stvoriti problem. Takav med je kvalitetan za ljudsku upotrebu, ali nije dobar za zimovanje pčela. Treba ga izvaditi iz košnica.
Ukoliko je avgust isuviše topao, odgajanje legla postaje otežano, jer niska vlažnost i visoka temperatura u pčelinjem društvu remete fiziološke procese. Rešenje tog problema je u obezbeđivanju čiste pijaće vode dostupne pčelama.
Određene štetočine kao što su ose i stršljeni mogu stvoriti probleme pčelama. Zato se mora blagovremeno reagovati i sprečavati nanošenje štete. Ose mogu krasti med iz košnica, a stršljeni pojedu pčele u letu.
Među najvažnijim poslovima u ovom mesecu, koje ne smemo zaboraviti, je praćenje zdravstvenog stanja pčelinjih zajednica i tretmani protiv varoe. Svako kašnjenje, neblagovremen i nepravilni tretman nanosi štete pčelinjim društvima. Tretmani moraju biti sprovedeni po uputstvima, savetima i zakonima koji su propisani od strane stručnih i zakonodavnih službi za zaštitu pčela. Zdravlje pčela kao i ljudi je na prvom mestu.
Najvažnijim poslovima u ovom mesecu, koje ne smemo zaboraviti, je praćenje zdravstvenog stanja pčelinjih zajednica i tretmani protiv varoe. Svako kašnjenje, neblagovremen i nepravilni tretman nanosi štete pčelinjim društvima.
DR BILJANA STAMENKOVIĆ