Poznavanje polena po boji
Pčelar 8/1980
Mnogi se pčelari raduju kada gledaju kako pčele unose tovare polena na zadnjim nogicama. Vesele se, ali malo ih je koji znaju od koje pojedine biljke potiče taj polen.
Iz jednog švajcarskog priručnika pročitao sam njihova naučna zapažanja i poznavanja po boji od kojih biljaka potiču razne vrste polena. Evo tih zapažanja:
- svetlo-žuta boja - leska
- sumporno-žuta - razne vrste vrba
- crveno-žuta - jova
- svetlo-plava - brest
- bledo-žuta - ogrozd
- zeleno-žuta - javor
- limun žuta - uljana repica i slačica
- tamno crvena - divlji kesten
- tamno zelena - crvena detelina
- ljubičasta - slez
- crvenkasta - kruška i breskva
- bela (svetla) - jela i smreka
- crvenkasta - breza
- crveno-žuta - maslačak
- svetlo smedja - beli glog
Hrana kao faktor dobrog zimovanjaMiljko Šljivić, ''Beogradski pčelar'' 7/8 - 2017 Da bi pčelinje društvo prezimilo i uspešno se razvilo do rane prolećne paše, potrebna je količina hrane od 17 - 20 kg. U periodu od 1. oktobra do 31. marta, pćele, u proseku, potroše manje od 9 kg hrane, a u svakom trenutku u košnici treba da ima najmanje 8 kg zaliha hrane. Ako sve to saberemo, dobijamo minimum od 17 kg hrane za dobro prezimljavanje. Опширније...
Kvalitetno zazimljavanje pčelinjih društavadr Slavomir Popović, ''Tehnologija pčelarenja DB košnicom'' Danas je svakom iskusnijem pčelaru jasno da je kvalitetno zazimljavanje pčelinjih društava najvažnije za uspešno pčelarenje. Kod većine pčelara vlada opravdano uverenje da sa pripremom pčelinjih društava treba početi krajem poslednje intenzivne letnje paše, a u našim uslovima pčelarenja, to je oko 1. avgusta. Naravno, taj rok može biti nešto pomeren zbog različitih vremenskih prilika koje se mogu razlikovati, od godine do godine i od područja do područja. Medjutim, ta pomeranja nikada nisu velika. U praksi se pokazalo da najmanje greše oni pčelari koji navedeni rok strogo poštuju, jer u većini naših krajeva, u avgustu se ne očekuju značajni unosi nektara. |